Postoje imena u povijesti koja zvuče glasnije od drugih. Ona nisu samo zapisi u prašnjavim knjigama; ona su simboli, legende koje odjekuju stoljećima. Jedno od takvih imena, koje u meni osobno budi duboko poštovanje, jest Jelena Zrinski. Kada sam prvi put, još kao student povijesti, čitao o opsadi Munkacsa, nisam mogao vjerovati da čitam o stvarnoj osobi. Zvučalo je kao scenarij za film. Žena koja preuzima zapovjedništvo nad tvrđavom i tri godine prkosi cijeloj carskoj vojsci? To se činilo nemogućim. Pa ipak, to je njezina priča.
Jelena Zrinski nije bila samo supruga, majka ili plemkinja. Ona je bila posljednji plamen jedne od najmoćnijih hrvatskih obitelji, žena čija je sudbina bila ispisana tragedijom i nevjerojatnom hrabrošću. U svijetu kojim su dominirali muškarci, carevi i generali, njezin se glas čuo s vrha zidina Munkacsa, jasan i nepokolebljiv. Ova biografija nije samo nabrajanje datuma; ovo je pokušaj da se udahne život ženi koja je postala poznata kao “najhrabrija žena Europe”.
Više iz kategorije Vladari
Ključni zaključci
Prije nego što uronimo duboko u njezin život, evo što morate znati o Jeleni Zrinski:
- Posljednja iz loze Zrinskih: Jelena je bila kći Petra Zrinskog i Katarine Frankopan, izravna nasljednica obitelji čiji su muškarci (otac i ujak) pogubljeni u Bečkom Novom Mjestu zbog urote protiv Bečkog dvora.
- Heroina Munkacsa: Osobno je vodila obranu tvrđave Munkacs (danas Mukachevo u Ukrajini) protiv opsade carske habsburške vojske. Opsada je trajala gotovo tri godine (1685.-1688.).
- Majka vođe ustanka: Njezin sin iz prvog braka, Franjo II. Rákóczi, postat će vođa najpoznatijeg mađarskog ustanka protiv Habsburgovaca.
- Život obilježen tragedijom: Izgubila je oca, majku, domovinu, a na kraju su joj oduzeta i djeca.
- Simbol otpora: Postala je nacionalna junakinja i u Hrvatskoj i u Mađarskoj, simbol otpora, odanosti i nevjerojatne osobne snage.
- Smrt u izgnanstvu: Umrla je daleko od domovine, u Osmanskom Carstvu, nikada više ne vidjevši svoju djecu.
Tko je zapravo bila Jelena Zrinski prije nego što je postala ikona?
Da bismo razumjeli ženu koja je držala Munkacs, moramo pogledati djevojčicu koja je sve izgubila. Jelena nije rođena da bude ratnica; ona je stvorena u vatri tragedije.
Kakvo je bilo djetinjstvo obilježeno tragedijom?
Rođena u Ozlju, vjerojatno 1643. godine, Ilona Zrínyi (kako je njezino krsno ime) odrastala je u srcu hrvatskog plemstva. Njezin otac bio je hrvatski ban Petar Zrinski, a majka književnica Katarina Frankopan. Bila je to obitelj nevjerojatnog bogatstva, utjecaja i ponosa. Imala je mlađeg brata Ivana Antuna i sestre Juditu Petronelu i Zoru Veroniku.
Njezin svijet, svijet balova, lova i dvorskog života, srušio se 1670. godine.
Te godine, njezin otac Petar i ujak Fran Krsto Frankopan, frustrirani habsburškom politikom i sramotnim Vašvarskim mirom, pokreću ono što danas znamo kao Zrinsko-frankopansku urotu. Plan je propao katastrofalno. Petar i Fran Krsto pozvani su u Beč pod lažnim izgovorom pomilovanja, da bi tamo bili uhićeni i osuđeni na smrt.
Tridesetog travnja 1671. u Bečkom Novom Mjestu, obojica su pogubljena. Jelena je tada imala oko 28 godina. U jednom danu ostala je bez oca i domovine.
Što se dogodilo s ostatkom obitelji?
Tragedija se nije zaustavila na stratištu. Habsburška kruna krenula je sustavno uništiti svaki trag Zrinskih i Frankopana.
- Njezina majka Katarina bačena je u samostan u Grazu, gdje je, lišena razuma od tuge, umrla 1673. godine.
- Njezin mlađi brat Ivan Antun, posljednji muški potomak Zrinskih, uhićen je i proveo je ostatak života u tamnicama, umrijevši u Grazu 1703.
- Obiteljska imanja, uključujući Čakovec i Ozalj, konfiscirana su.
Jelena je, udana u Mađarsku, bila jedina koja je izbjegla trenutačno uništenje. Ali taj događaj, taj brutalni kraj njezine obitelji, bio je formativni trenutak njezina života. To nije bila samo politička tragedija; bio je to osobni pokolj. Upravo je taj gubitak iskovao čelik u njezinoj kralježnici. Ona nije bila samo plemkinja; bila je kći mučenika.
Kako je izgledao njezin prvi brak i ulazak u mađarsko plemstvo?
Jelenin prvi brak dogodio se prije pada njezine obitelji, ali je postavio temelje za njezinu buduću ulogu u mađarskoj povijesti.
Koga je odabrala za svog prvog supruga?
Godine 1666. udala se za Franju I. Rákóczija (Ferenc I. Rákóczi), jednog od najmoćnijih i najbogatijih plemića u Ugarskoj. Ovaj brak bio je više od običnog spajanja dviju obitelji; bio je to strateški savez. Rákóczi su, poput Zrinskih, bili poznati po svom prkosnom stavu prema Beču.
Preselivši se na njegova golema imanja u sjevernoj Ugarskoj (današnja Slovačka i Ukrajina), Jelena je brzo uronila u kompleksnu mađarsku politiku. Bila je poznata po svojoj ljepoti, ali još više po svojoj inteligenciji i obrazovanju. Govorila je hrvatski, mađarski, latinski, njemački, a vjerojatno i talijanski.
Njezin suprug, Franjo I., i sam se pridružio protuhabsburškoj uroti (poznatoj kao Wesselényijeva urota). Kad je urota propala, spasio je glavu samo zahvaljujući ogromnoj otkupnini i utjecaju svoje majke, Sofije Báthory, koja je bila gorljiva katolkinja.
Kako je postala moćna udovica?
Jelena je Franji rodila troje djece, no samo je dvoje preživjelo djetinjstvo: kći Julijana i sin, budući vođa ustanka, Franjo II. Rákóczi, rođen 1676. godine.
Samo nekoliko mjeseci nakon rođenja sina, njezin suprug Franjo I. iznenada umire.
Jelena Zrinski ponovno se našla u teškoj situaciji. Imala je 33 godine, bila je udovica u stranoj zemlji, s dvoje male djece i odgovorna za golema imanja Rákóczi, uključujući i ključnu utvrdu Munkacs. Bečki dvor odmah je pokušao preuzeti skrbništvo nad njezinom djecom i imovinom. No, Jelena se pokazala kao vješta političarka. Uspjela je, unatoč svim pritiscima cara Leopolda I., zadržati i skrbništvo nad djecom i upravljanje imanjima. Dokazala je da nije samo pijun, već igrač.
Ljubav i pobuna: Zašto je Imre Thököly bio čovjek njezinog života?
Nakon smrti prvog muža, Jelena je godinama bila sama, vješto balansirajući između Beča i mađarskih pobunjenika. A onda se u njezinom životu pojavio čovjek koji je bio jednako prkosan i strastven kao i ona sama.
Tko je bio “kralj Kuruca” i kako je osvojio njezino srce?
Imre Thököly (Emerik Tököli) bio je rock-zvijezda protuhabsburškog otpora. Zgodan, karizmatičan, briljantan vojni strateg i vođa Kuruca – mađarskih pobunjenika. Nazivali su ga “kraljem Gornje Ugarske”. Bio je 14 godina mlađi od Jelene.
Njihov susret nije bio slučajan. Thököly je u Jeleni vidio moćnu saveznicu – udovicu Rákóczija s golemim bogatstvom i strateškim utvrdama. Jelena je u njemu vidjela srodnu dušu. On nije bio samo borac; bio je čovjek koji je mrzio Habsburgovce istom žestinom kao i ona. Bio je to savršen spoj političke ambicije i stvarne, strastvene ljubavi.
Unatoč žestokom protivljenju cara, koji joj je zabranio udaju za vođu pobunjenika, Jelena Zrinski nije popustila. Vjenčali su se 1682. godine u tvrđavi Munkacs.
Tom udajom, Jelena je bacila rukavicu u lice Beču. Nije se samo udala iz ljubavi; objavila je rat. Sva svoja golema sredstva, imanja i utjecaj stavila je na raspolaganje Thökölyjevom ustanku.
Počinje opsada: Kako jedna žena može braniti tvrđavu Munkacs tri godine?
Središnji dio Jeleninog života, trenutak koji ju je upisao u besmrtnost, započeo je 1685. godine. Njezin suprug Thököly, nakon neuspjele opsade Beča (u kojoj je sudjelovao kao osmanski saveznik), gubi vojnu sreću. Osmanska vojska se povlači, a austrijska carska vojska, ohrabrena pobjedom, kreće u sustavno uništavanje Thökölyjevog ustanka.
Sve su utvrde padale, jedna za drugom. Jedina koja je stajala bila je Munkacs.
Zašto je Munkacs bio toliko važan?
Tvrđava Munkacs, smještena na visokom vulkanskom brdu usred ravnice, smatrana je jednom od najneosvojivijih u Europi. Bila je administrativno središte imanja Rákóczi i Thököly, skladište oružja i riznica. Njezin pad značio bi konačni kraj ustanka.
U studenom 1685., carska vojska od preko 10.000 vojnika, predvođena generalom Antonijom Caraffom, stigla je pred zidine. Unutar tvrđave bila je Jelena Zrinski, njezino dvoje djece i garnizon od oko 2.500 vojnika.
Kakav je bio Jelenin dan kao zapovjednice?
Mnogi su očekivali brzu predaju. Njezin suprug Thököly bio je daleko, čak su ga i Turci u jednom trenutku bili zarobili. Svi su je saveznici napustili. Bila je sama.
Ali Jelena nije namjeravala odustati.
Odbacila je odjeću plemkinje i preuzela ulogu zapovjednika. Izvještaji iz tog vremena, čak i od njezinih neprijatelja, opisuju je s divljenjem. Osobno je:
- ** обилазила zidine:** Svakodnevno je hodala po branicima, često pod neprijateljskom vatrom, hrabreći vojnike.
- Organizirala obranu: Raspoređivala je straže, izdavala zapovijedi za protunapade i nadgledala popravke oštećenih zidina.
- Vodila logistiku: Racionalizirala je zalihe hrane, vode i streljiva, uspijevajući održati moral unatoč sve težim uvjetima.
- Pregovarala s neprijateljem: Kada bi general Caraffa poslao zahtjev za predaju, ona bi odgovorila prkosnim pismima, kupujući vrijeme i ismijavajući njegovu nemoć.
Ponekad, dok pišem ovo, zastanem i pokušam zamisliti tu scenu. Kao muškarcu, teško mi je pojmiti razinu pritiska pod kojim je bila. Ne samo vojnog, već i emocionalnog. Unutar tih zidina bila su njezina djeca, Franjo i Julijana. Svaka topovska kugla koja je udarila u tvrđavu nije bila samo prijetnja njoj kao zapovjednici, već i kao majci. Njezina hrabrost nije bila apstraktna; bila je duboko osobna.
Godine su prolazile. 1686. 1687. Opsada se nastavljala. Vojnici su je obožavali. Zvali su je svojom “Anđeoskom damom”. Europske novine su pisale o njoj. Sultan ju je nazvao “najhrabrijom ženom Europe”.
Neizbježna predaja: Što je slomilo “najhrabriju ženu Europe”?
Gotovo tri godine. Tri zime. Tri godine neprekidnog bombardiranja, bolesti i gladi. Jelena Zrinski i njezin garnizon postigli su nemoguće. Ali svemu dođe kraj.
Zašto je konačno morala popustiti?
Početkom 1688. godine situacija je postala neodrživa. Više nije bilo herojske obrane; bilo je to puko preživljavanje. Zalihe su bile potpuno iscrpljene. Nije bilo hrane. Nije bilo baruta. Njezini vojnici, iscrpljeni i na rubu smrti od gladi, počeli su dezertirati. Svaka nada u dolazak Thökölyjeve vojske ili turske pomoći bila je uništena.
Jelena je shvatila da je daljnji otpor besmislen. Ne bi spasila tvrđavu, samo bi osudila preostale branitelje i vlastitu djecu na smrt od gladi. Njezina odluka da se preda nije bila poraz; bila je to posljednja, najbolnija zapovjedna odluka.
Kakvi su bili uvjeti predaje?
Čak i u predaji, Jelena je bila dostojanstvena. Nije molila za milost. Pregovarala je. Dana 15. siječnja 1688., nakon 34 mjeseca opsade, potpisala je kapitulaciju.
Uvjeti koje je izborila bili su časni:
- Branitelji su dobili amnestiju i slobodan prolaz.
- Njezina osobna imovina i imovina njezine djece trebala je biti pošteđena (Habsburgovci su ovo kasnije izigrali).
No, postojao je jedan uvjet koji joj je slomio srce. Ona i njezina djeca morali su se staviti na raspolaganje caru.
Što se dogodilo s Jelenom Zrinski nakon pada Munkacsa?
Predajom tvrđave završava njezina uloga ratnice, ali počinje njezina posljednja, tužna uloga – uloga zatočenice i izgnanice.
Život u zatočeništvu: Kako su se Habsburgovci odnosili prema njoj?
General Caraffa, čovjek koji je tri godine lomio zube na njezinim zidinama, primio ju je s najdubljim poštovanjem. Ali njegovo poštovanje nije dijelio dvor u Beču.
Jelena i njezina djeca odmah su razdvojeni.
To je bio najokrutniji udarac. Djeca su joj oduzeta. Kći Julijana poslana je u samostan u Beču. Sin Franjo II. Rákóczi, tada 12-godišnjak, predan je jezuitima na “preodgoj”. Cilj je bio jasan: izbrisati svaki trag njegove majke i nasljeđa Zrinskih i Rákóczija iz njega, i pretvoriti ga u poslušnog habsburškog podanika.
Sama Jelena Zrinski zatvorena je u uršulinski samostan u Beču. Heroina Munkacsa, žena koja je zapovijedala vojskom, sada je bila časna zatočenica, bez djece, bez imovine i bez slobode. Provela je tamo gotovo četiri godine.
Razmjena zatvorenika i ponovni susret s mužem
Njezin suprug, Imre Thököly, nije je zaboravio. Iako je njegov ustanak bio slomljen, on je i dalje bio važan igrač u ratu između Habsburgovaca i Turaka. U jednom je trenutku uspio zarobiti visoko rangiranog carskog generala, Donata Heisslera.
Nakon dugih pregovora, 1692. godine dolazi do razmjene. Jelena Zrinski za generala Heisslera.
Nakon četiri godine zatočeništva, Jelena je puštena. Otputovala je na jug, na teritorij Osmanskog Carstva, gdje se konačno ponovno susrela sa svojim suprugom. Njihova ljubav bila je stvarna, ali njihova borba bila je izgubljena. Oboje su sada bili izgnanici, ovisni o milosti osmanskog sultana.
Izgnanstvo do kraja: Gdje je Jelena Zrinski provela svoje posljednje dane?
Posljednje poglavlje Jeleninog života bilo je tiho, gorko i daleko od domovine za koju se borila.
Život u Osmanskom Carstvu
Jelena i Imre Thököly smjestili su se u Nikomediji (današnji Izmit u Turskoj). Živjeli su u relativnoj udobnosti koju im je osigurao sultan, ali bili su politički mrtvi. Njihova sudbina zapečaćena je Karlovačkim mirom 1699. godine, kojim je okončan Veliki turski rat. Tim mirom Habsburgovci su dobili gotovo svu Ugarsku i Hrvatsku, a Thököly i Jelena Zrinski službeno su prognani zauvijek.
Jelenin život u Turskoj bio je život čežnje. Pisala je očajnička pisma, pokušavajući dobiti dozvolu da barem vidi svoju djecu. Sva su pisma ostala bez odgovora. Nikada ih više nije vidjela.
Njezin sin, Franjo II. Rákóczi, unatoč habsburškom “preodgoju”, nije zaboravio svoju majku. Godine 1703. pokrenuo je vlastiti, masivni ustanak protiv Habsburgovaca, noseći u sebi prkos i oca i majke.
Smrt daleko od domovine
Jelena Zrinski umrla je u Nikomediji 18. veljače 1703. godine, u 60. godini života. Umrla je slomljenog srca, kao izgnanica, tisućama kilometara od Munkacsa, od Čakovca, od Ozlja, i što je najbolnije, od svoje djece. Nije doživjela da vidi puni razmah sinovljevog ustanka.
Pokopana je u Carigradu.
Godine 1906. njezini posmrtni ostaci, zajedno s ostacima njezinog sina Franje II. (koji je također umro u izgnanstvu u Turskoj), preneseni su u Košice (današnja Slovačka), gdje i danas leže u Katedrali svete Elizabete.
Zašto Jelenu Zrinski pamtimo i danas?
Prošlo je više od tristo godina od njezine smrti. Zašto njezina priča i dalje ima takvu snagu? Zašto mi, kao muškarcu 21. stoljeća, njezino ime izaziva više emocija od imena mnogih kraljeva i generala?
Što ona predstavlja Hrvatima i Mađarima?
Jelena je jedinstvena figura koja spaja povijest dvaju naroda. Za Mađare, ona je Zrínyi Ilona, heroina Munkacsa i majka njihovog velikog nacionalnog vođe, Franje II. Rákóczija. Ona je simbol mađarskog otpora i ponosa.
Za Hrvate, ona je Jelena Zrinski. Ona je posljednji borac svoje loze. Dok su njezin otac i ujak pali pod krvnikovom sjekirom, ona je bila ta koja je nastavila borbu. Ona je kći Petra Zrinskog koja nije plakala, već se borila. U njoj je sažeta sva tragedija i sav prkos obitelji Zrinski.
Stajao sam jednom pred portretom žene za koju se vjeruje da je ona. Ono što me uvijek pogodi nisu regalije ili plemićka odjeća, već njezin pogled. To je pogled žene koja je vidjela sve – slavu i tragediju, ljubav i gubitak, odanost i izdaju. To je pogled koji ne moli za suosjećanje.
On zapovijeda poštovanje.
Je li njezina žrtva bila uzaludna?
Ako gledamo kratkoročno, moglo bi se reći da jest. Izgubila je tvrđavu. Izgubila je domovinu. Umrla je u izgnanstvu. Njezina loza, loza Zrinskih, ugasila se smrću njezinog brata u tamnici.
Ali povijest ne sudi samo po neposrednim pobjedama.
Njezina žrtva nije bila uzaludna jer je stvorila legendu. Njezina trogodišnja obrana Munkacsa postala je inspiracija generacijama. Njezin sin, odgojen da bude Habsburgovac, pobjegao je i pokrenuo ustanak upravo zato što krv nije voda. Duh Jelene Zrinski i njezinih predaka bio je jači od bilo kakvog carskog “preodgoja”.
Jelena Zrinski dokazala je da jedna osoba, vođena ljubavlju prema obitelji i mržnjom prema nepravdi, može stajati protiv carstva. Nije pobijedila u bitci za Munkacs, ali je pobijedila u ratu za sjećanje. I zato je, tri stoljeća kasnije, njezino ime i dalje sinonim za hrabrost.
Često postavljena pitanja
Koje su ključne činjenice o životu Jelene Zrinski?
Jelena Zrinski bila je posljednja iz loze Zrinskih, heroinka opsade Munkacsa, majka vođe ustanka Franja II. Rákóczija, i simbol otpora te osobno životno obilježena tragedijom i nevjerojatnom hrabrošću.
Kakvo je djetinjstvo Jelene Zrinski bilo i kako je utjecalo na njezin kasniji život?
Rođena je oko 1643. godine u obitelji hrvatskog bana Petra Zrinskog i književnice Katarine Frankopan, odrastala je u visokom plemstvu, ali je izgubila oca i domovinu 1671. godine kada su joj roditelji pogubljeni, što je bilo ključno za njezin karakter i životne odluke.
Kako je Jelena Zrinski postala heroine u vrijeme opsade Munkacsa?
Jelena je osobno vodila obranu tvrđave Munkacs tokom gotovo tri godine, hrabro organizirajući obranu, nadgledajući zalihe, hrabreći vojnike i uspješno odbijajući napade, čime je ostala simbol nevjerojatne hrabrosti i otpornosti.
Zašto je Jelena Zrinski i danas simbol podjela i inspiracija?
Njezin život i hrabrost predstavljaju simbol otpora i odanosti, spoj su povijesti hrvatskog i mađarskog naroda, a njezina legenda inspirira mnoge danas, kao primjer da jedna osoba vodi bitku za pravdu i čast, uprkos svim izgledima.
